Europska komisija mora predložiti snažnije ciljeve za recikliranje ako želi ispuniti svoje obećanje o ambicioznijem paketu cirkularne ekonomije, poruka je koju je ključna skupina od pet zastupnika iz Europskog parlamenta poslala Komisiji u zajedničkom priopćenju među kojima je i zastupnik ORaH-a Davor Škrlec, izvjestitelj u sjeni za grupaciju Zelenih/ESS-a.
Izvjestiteljica za cirkularnu ekonomiju Simona Bonafé (S&D), zajedno s izvjestiteljima u sjeni iz ostalih političkih grupacija u Europskom parlamentu (EPP, ECR, ALDE i Zeleni/ESS) poslala je priopćenje o radu Komisije i nadležnog resora zaduženog za pripremu novog prijedloga paketa cirkularne ekonomije. Spomenimo, ministri država članica prošle su godine iznijeli svoje mišljenje kako su ciljevi o recikliranju u predloženom paketu cirkularne ekonomije postavljeni previsoko. Suprotno tom stajalištu, nova Komisija je u veljači ove godine odbila ponuđeni paket mjera cirkularne ekonomije s objašnjenjem da se paket ipak treba učiniti ambicioznijim.
“Željeli bismo podsjetiti Komisiju o prioritetnim ciljevima Sedmog Akcijskog plana za okoliš koji govore o usmjerenju Europske unije prema resursno učinkovitijoj, zelenoj, konkurentnoj i nisko-ugljičnoj ekonomiji, što zahtijeva punu implementaciju legislative o otpadu u cijeloj Uniji“, navodi se u zajedničkom priopćenju.
Cirkularna ekonomija uključuje tranziciju prema učinkovitijem gospodarenju resursima što ujedno utječe na gospodarski rast, zaštitu okoliša, reindustrijalizaciju i daljnju digitalizaciju Europe te potiče stvaranje novih radnih mjesta i mogućnosti.
Zastupnici u svom priopćenju predlažu snažnije ciljeve za 2020., 2025. i 2030. godinu kada je riječ o recikliranju i pripremi za ponovnu upotrebu komunalnog i ambalažnog otpada. Izvjestitelj u sjeni Zelenih/ESS-a za paket cirkularne ekonomije i ORaH-ov zastupnik Davor Škrlec smatra kako novi model cirkularne ekonomije u Hrvatskoj može potaknuti gospodarski rast i stvoriti nova radna mjesta.
“Ako stvarno želimo živjeti na održivi način, onda je krajnje vrijeme da napustimo današnji linearni model ekonomije i počnemo primjenjivati cirkularni model ekonomije. Nažalost, u manje razvijenim državama članicama Europske unije, poput Hrvatske, otpad završava na odlagalištima, često ilegalnima, a sadrži vrijedne sirovine i akumuliranu energiju. Odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada, građevinskog otpada i tekstila mora biti prioritet i obveza, a spalionice otpada trebaju biti posljednje rješenje za zbrinjavanje otpada i to samo kada ne postoji mogućnost recikliranja ili druge pretvorbe u energiju. Otpad treba postati kvalitetna sekundarna sirovina i prilika za razvoj uspješnih poduzetničkih projekata te lokalno zapošljavanje. ” – poručuje Škrlec.