Europska komisija pokrenula je 28. svibnja javno savjetovanje kako bi prikupila mišljenja o glavnim opcijama politike za razvoj novog ambicioznijeg pristupa cirkularnoj ekonomiji. Javno savjetovanje traje do 20. kolovoza 2015., a svi zainteresirani svojim doprinosima mogu pomoći u pripremi novog Akcijskog plana koji će biti predstavljen do kraja 2015. godine.
Građani, tijela javne vlasti, poduzeća i svi ostali zainteresirani vladini i nevladini dionici pozvani su da odgovore na pitanja o različitim dijelovima gospodarskog ciklusa i svojoj ulozi u prijelazu na cirkularnu ekonomiju. Javno savjetovanje o narušavanju tržišta otpada već je u tijeku i otvoreno je za sve zainteresirane dionike.
Traži se ambiciozniji paket cirkularne ekonomije
Europska komisija mora predložiti snažnije ciljeve za recikliranje ako želi ispuniti svoje obećanje o ambicioznijem paketu cirkularne ekonomije, poruka je koju je ključna skupina od pet zastupnika Europskog parlamenta poslala početkom svibnja Europskoj komisiji u zajedničkom priopćenju među kojima je i zastupnik ORaH-a Davor Škrlec, izvjestitelj u sjeni za grupaciju Zelenih/ESS-a.
“Željeli bismo podsjetiti Komisiju o prioritetnim ciljevima Sedmog Akcijskog plana za okoliš koji govore o usmjerenju Europske unije prema resursno učinkovitijoj, zelenoj, konkurentnoj i nisko-ugljičnoj ekonomiji, što zahtijeva punu implementaciju legislative o otpadu u cijeloj Uniji“, navodi se u zajedničkom priopćenju.
Zastupnici u svom priopćenju predlažu snažnije ciljeve za 2020., 2025. i 2030. godinu kada je riječ o recikliranju i pripremi za ponovnu upotrebu komunalnog i ambalažnog otpada. Izvjestitelj u sjeni Zelenih/ESS-a za paket cirkularne ekonomije i ORaH-ov zastupnik Davor Škrlec smatra kako novi model cirkularne ekonomije u Hrvatskoj može potaknuti gospodarski rast i stvoriti nova radna mjesta.
“Ako stvarno želimo živjeti na održivi način, onda je krajnje vrijeme da napustimo današnji linearni model ekonomije i počnemo primjenjivati cirkularni model ekonomije. Nažalost, u manje razvijenim državama članicama Europske unije, poput Hrvatske, otpad završava na odlagalištima, često ilegalnima, a sadrži vrijedne sirovine i akumuliranu energiju. Odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada, građevinskog otpada i tekstila mora biti prioritet i obveza, a spalionice otpada trebaju biti posljednje rješenje za zbrinjavanje otpada i to samo kada ne postoji mogućnost recikliranja ili druge pretvorbe u energiju. Otpad treba postati kvalitetna sekundarna sirovina i prilika za razvoj uspješnih poduzetničkih projekata te lokalno zapošljavanje. ” – poručuje Škrlec.
U okviru opcija politike za razvoj konkurentnije cirkularne ekonomije u Europi neće se rješavati samo pitanje otpada, nego i pitanje cijelog životnog vijeka proizvoda, uzimajući u obzir stanje u svim državama članicama. To će uključivati mjere za inteligentan dizajn proizvoda, njihovu ponovnu upotrebu i popravljanje, recikliranje, održivu potrošnju, politiku gospodarenja otpadom, razine recikliranja, pametnu upotrebu sirovina, jačanje tržišta za sekundarne sirovine i posebne mjere za pojedine sektore.
Kretanjem u smjeru cirkularne ekonomije mogu se promicati konkurentnost i inovacije poticanjem novih poslovnih modela i tehnologija te olakšavanjem socijalnih inovacija. Time će europsko gospodarstvo postati dugoročno održivije i konkurentnije. Želimo stvoriti uvjete za stvaranje više radnih mjesta bez upotrebe i rasipanja resursa u mjeri u kojoj to činimo danas. Time će se pridonijeti jačoj i poštenijoj Europi te smanjiti pritisak na opskrbu sirovinama i okoliš.