Danas se na Zagrebačkom velesajmu održala međunarodna konferencija “Cirkularna ekonomija – put prema pametnom, održivom i zelenom društvu” kao dio Zagreb Business Summita “Gradovi i Regije – generatori razvoja” i sajma EKOTEHNO, u suradnji s Uredom zastupnika ORaH-a u Europskom parlamentu Davora Škrleca. Konferencija je okupila brojne domaće i inozemne sudionike koji su iznijeli aktualne informacije vezane uz regulativu Europske unije o cirkularnoj ekonomiji te uz perspektive cirkularne ekonomije u industrijskom sektoru.
Zastupnik Škrlec istaknuo je kako model cirkularne ekonomije podrazumijeva promjenu paradigme dosadašnjeg upravljanja resursima na učinkovit i pametan način, a takav koncept svoje temelje polaže u eko-inovacije, eko-dizajn, napredne tehnologije, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije.
“Između ostalog, cirkularna ekonomija uključuje industriju, poslovne modele i životne navike koji otpad tretiraju kao resurs za ponovnu upotrebu. Upravo je taj izazov velika prilika za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj koje može pokrenuti cijelo gospodarstvo i omogućiti održivi način izlaska iz ekonomske krize. Cirkularna ekonomija pozitivan je odgovor na probleme nezaposlenosti, osobito mladih ljudi, i trajni doprinos stvaranju novih poslovnih modela i poslova koje nazivamo zelenim radnim mjestima”, rekao je Škrlec.
Ispred Europske komisije, odnosno Zajedničkog istraživačkog centra (Joint Research Centre) koji djeluje pri EK okupljenima se obratio Constantin Ciupagea. Istraživački centar EK nadležan je za razvoj novih metoda, testiranje novih proizvodnih politika te izradu inovativnih zahtjeva u regulaciji ekološkog dizajna.
“U našim procjenama u obzir uzimamo cijeli životni ciklus proizvoda i usluga. To predstavlja koncept Life Cycle Thinking. U tom smislu mi ne računamo samo na uporabnu funkciju proizvoda, nego i na ekstrahirane resurse, emisije tijekom proizvodnje, kao i na prednosti različitih načina gospodarenja otpadom.”, istaknuo je Ciupagea.
Stephane Arditi iz Europskog ureda za okoliš naglasio je kako će proizvodi koji će se pojaviti na tržištu u narednim godinama pokazati hoće li se uspjeti ostvariti ciljevi za prijelaz na učinkovitije resurse i cirkularno gospodarstvo 2025/2030, dok je u fokusu eko-dizajn kao srž nove europske politike koja se primjenjuje na proizvode.
“Odluke koje se o dizajnu donose po pitanju energetske konzumacije proizvoda uglavnom su od 2005. godine regulirana na razini EU pod Direktivom Ekodizajn. U nedostatku politički definiranih ciljeva i pokazatelja za očuvanje resursa, ne čudi što energetska učinkovitost i emisije stakleničkih plinova za sada dominiraju agendom Ekodizajna”, poručio je Arditi.
Već sada postoje mnogobrojni pozitivni primjeri primjene načela cirkularne ekonomije diljem Europe, a Europska unija sve više definira i zaokružuje zakonodavni okvir za uspješnu provedbu i primjenu modela cirkularne ekonomije kao okosnice pametnog i održivog rasta unutar Strategije Europa 2020.
Cirkularna ekonomija kao novi ekonomski model promovira tranziciju gospodarstva prema energetskoj učinkovitosti, a za razliku od tranzicija gospodarstva u prošlosti zadržava postojeća radna mjesta i stvara nova, zelena radna mjesta. Procjena je da će se do 2030. godine u EU stvoriti 2 milijuna novih radnih mjesta te da će se prosječni prihod domaćinstva u EU povećati za €3000 uz istovremeno smanjenje emisija CO2 za 50%.