“Primamo zabrinjavajuće izvještaje iz Hrvatske, o zatiranju medijskih sloboda i autonomnog civilnog društva. Danas smo tu da raspravimo kolike su prijetnje liberalnoj demokraciji u Hrvatskoj”, s tim je riječima Ulrike Lunacek, potpredsjednica Europskog parlamenta iz političke grupacije Zelenih/ESS-a, u utorak, 7. lipnja, u Europskom parlamentu otvorila okrugli stol “Hrvatska na putu prema neliberalnoj demokraciji?“
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je s Lunacek i organizirao okrugli stol, uvodno je ustvrdio kako su napadi Vlade na civilno društvo u Hrvatskoj napadi na uporište demokracije u Europskoj uniji, istaknuvši štetnost udara na Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. U organizaciji okruglog stola sudjelovala je i koalicija udruga Platforma 112, u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i inicijativom Kulturnjaci 2016. U raspravi su uz kolege iz drugih zemalja sudjelovali i hrvatski zastupnici Jozo Radoš, Biljana Borzan, Ruža Tomašić i Ivan Jakovčić.
Bivša predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor podsjetila je na put koji je Hrvatsku doveo do EU-a, na kojem je bilo presudno donošenje zakonodavstva za zaštitu nacionalnih manjina, poticanje rodne ravnopravnosti i suzbijanja diskriminacije – zakona koji su dodatno naglasili temeljne vrednote zapisane u hrvatskom Ustavu.
“Sada sam doživjela da me neki dan zastupnik jedne male stranke iz vladajuće koalicije u Saboru napada zato što sam donijela Zakon o ravnopravnosti spolova. Ja to nisam mogla povjerovati jer je to civilizacijsko pitanje. Mi dakle govorimo o raskolu dviju civilizacija. Voljela bih danas u Hrvatskoj vidjeti dosegnute standarde kakve smo imali ranije, kada smo ulazili u EU.” – istaknula je Kosor.
Gordan Bosanac iz Platforme 112 podsjetio je kako se civilno društvo u zadnjoj fazi pregovora s Europskom unijom zalagalo za uvođenje nacionalnog mehanizma monitoringa dosegnutih standarda vladavine prava, što su tada odbili i vladajući i oporba, a sada je očito da bi nam takav mehanizam bio koristan.
“Zaštita vrijednosti liberalne demokracije nije pitanje ljevice i desnice, već naš zajednički zadatak jer je to temelj našeg društva. Danas se moramo boriti i protiv vjerskog fanatizma – i islamskog, ali i kršćanskog – i u Hrvatskoj i u drugim zemljama, a što nikako ne dovodi u pitanje poštivanje vjerskih sloboda!” – rekao je Bosanac.
Sanja Despot, novinarka Faktografa i članica izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva, prikazala je Vladin desant na neprofitne medije, Agenciju za elektroničke medije kao neovisnog regulatora i javnu televiziju koja svakoga dana šalje medijsku sliku političkih zbivanja sve više u skladu s rakursom vladajućih i Crkve.
Bivša pomoćnica ministra kulture Naima Balić, u ime inicijative Kulturnjaci 2016, pojasnila je razloge za otpor 5000 umjetnika i intelektualaca imenovanju povijesnog revizionista Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture. “To je realizacija predizbornog obećanja današnjeg potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka da ‘kultura ne može biti antidomoljubna’ i da će se ‘u kući moći iznositi svoje mišljenje, ali ne javno’.”
Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju i bliski suradnik Europskih zelenih naglasio je: “Danas smo ovdje da rasvijetlimo simptome potencijalne sistemske bolesti prije no što se ona rasplamsa. Podsjetimo, Hrvatska je članica EU-a i zato je baš na ovom mjestu, u Europskom parlamentu, govoriti o tome patriotski čin. Mi želimo spriječiti najgori scenarij Mađarske i Poljske.”
Potpredsjednica Europskog parlamenta Lunacek založila se za paneuropski mehanizam praćenja stanja demokracije. “Zajednički nam monitoring država članica treba jer nitko nije savršen. Mi se trebamo baviti našim zajedničkim vrijednostima unutar naše zajedničke europske obitelji. Zato se nadam da se ova rasprava neće shvatiti kao napad na Hrvatsku nego kao izraz naše zajedničke odgovornosti za zaštitu vrijednosti koje se tiču svih nas!”Podsjetila je na sankcije Austriji zbog izbora Heidera, što je tada stvorilo animozitet prema EU. Zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš upoznao je prisutne s potporom liberalne političke grupacije liberala (ALDE) toj inicijativi, dok je Gordan Bosanac naglasio kako se Platforma 112 zalaže za integrirani monitoring socioekonomskog razvoja i zaštite ljudskih prava u sklopu Europskog semestra.
Okrugli stol zaključio je zastupnik Škrlec s porukom svim hrvatskim političarima u Strasbourgu i Zagrebu: “Rasprava o ovim problemima treba se naravno voditi u Hrvatskom saboru, ali i ovdje jer Europski parlament nije neko strano tijelo. Ovo je pravo vrijeme da kao hrvatski zastupnici pošaljemo jasnu poruku saborskim zastupnicima i članovima Vlade neka se osvijeste i osiguraju ono što svi želimo, a to je ono što smo željeli i 90-ih i pri ulasku u Europsku uniju – da Hrvatska bude zemlja razvijene demokracije!”