Vrijeme je da se zaustavi krčenje šuma i prisvajanje zemljišta (“land grabbing“) radi proizvodnje goriva. Vrijeme je za pomoć žrtvama korporativnih zloupotreba i primjenu poljošumarstva.
Odbor za okoliš i sigurnost hrane Europskog parlamenta usvojio je 9. ožujka važno izvješće o rješavanju pitanja palminog ulja u vezi krčenja šuma i njezinih ljudskih i ekoloških posljedica. Grupacija Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu aktivna je po pitanju promjena u Europskoj uniji te je stoga preuzela odgovornost za izradu mišljenja u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Palmino ulje koristi se i za proizvodnju hrane i biogoriva u EU. U posljednja dva desetljeća 20% ukupnog krčenja šuma uzrokovano je uzgojem palmi radi proizvodnje ulja. Rastuća potražnja za palminim uljem nastavlja vršiti pritisak na iskorištavanje zemljišta te ima značajan utjecaj na lokalne zajednice, zdravstvo i klimatske promjene.
Malezija i Indonezija su daleko najveći svjetski proizvođači palminog ulja. Nedavno je Indonezija postala treći najveći zagađivač prema količini emisije CO2 u svijetu. Konkretni lokalni učinci kreću se od velikih šumskih požara, presušivanja rijeka, erozije tla, gubitaka podzemnih voda, zagađenja plovnih putova, do uništenja rijetkih prirodnih staništa prijeteći opstanku velikog broja vrsta i uništavanju tropskih šuma te za život zajednice koje ovise o njima.
Također, palmino ulje je nažalost poznato po štetnim učincima njegove proizvodnje na ljudska prava autohtonih naroda i malih poljoprivrednika. Mnogi dogovori o korištenju zemljišta narušavaju načelo prethodnog pristanka lokalnih zajednica, a poduzeća koja trguju palminim uljem i dalje ne mogu sa sigurnošću dokazati da palmino ulje u lancu opskrbe ne utječe na krčenje šuma.
Europska unija nosi veliku globalnu odgovornost u ovoj ekološkoj i društvenoj katastrofi zbog toga što uvozi proizvode koji proizlaze iz ilegalnog krčenja šuma; oko polovine područja nezakonito izbrisanih šuma koriste se za proizvodnju palminog ulja za tržište EU-a, a 18% od ukupnog broja ilegalno proizvedenog palminog ulja ulazi na tržište EU-a.
Ipak, EU može biti važan čimbenik u rješavanju problema, hitnim zaustavljanjem subvencija za biogoriva proizvedena od poljoprivrednih kultura, postupnom eliminacijom takvih goriva i povećanjem poreza na neodrživu proizvodnju palminog ulja. Također, EU ima moć kojom treba povećati svoju financijsku i tehničku pomoć zemljama proizvođačima i njihovim lokalnim vlastima u cilju borbe protiv korupcije.
Europska komisija i države članice imaju mogućnost jačanjem kontrole spriječiti uvoz neodrživo proizvedenog palminog ulja i primijeniti sankcije za nepridržavanje pravila. Također, europske financijske institucije mogu igrati značajnu ulogu u zaštiti šuma, lokalnih zajednica i biološke raznolikosti kroz ulaganja i zajmove koje pružaju.
Palmino ulje može se odgovorno proizvoditi uz uvjet da ne dođe do krčenja šuma, da se plantaže ne nalaze na tresetištima te da se pri proizvodnji koriste agro-ekološke tehnike i poštuju prava radnika. Da bi se to postiglo, trebaju nam obvezujući propisi o opskrbnim lancima poljoprivrednih roba za uvoznike kako bi se osigurao potpuno održiv lanac opskrbe palminog ulja do 2020. godine u skladu s Amsterdamskom deklaracijom o palminom ulju.
Potrošači bi trebali biti sigurni da ne doprinose krčenju šuma i prisvajanju zemljišta. Jedan od važnijih alata je i korištenje obvezujuće oznake za praćenje i provođenje programa certificiranja za poduzeća koja trguju palminim uljem.
Nadalje, iako bi Komisija trebala iznijeti akcijski plan EU-a o deforestaciji i degradaciji šuma, uspostavom mehanizma pritužbi trebao bi se osigurati pravni lijek za žrtve korporativnih zloupotreba. U cilju borbe protiv prisvajanja zemljišta, investitori iz EU-a bi se trebali čvrsto držati međunarodnih standarda o odgovornom i održivom ulaganju u poljoprivredu, posebice dobrovoljnih smjernica o korištenju zemljišta i vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima koje propisuje Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Izvor: Greens/EFA