Zastupnici u Europskom parlamentu na današnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili su prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010. Stupanjem na snagu Uredbe o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Europska unija učinila je prvi korak prema boljoj koordinaciji među poduzećima za prirodni plin, državama članicama i Europskom komisijom u odgovaranju na transnacionalne izazove sigurnosti opskrbe plinom. Plinske krize 2006. i 2009. godine, te ona koja je uslijedila 2014., stvorile su nesigurnost u pogledu opskrbe plinom, što je energetsku sigurnost stavilo u središte donošenja politika u EU-u i učinilo je jednom od ključnih ciljeva Strategije energetske unije. Zastupnik Davor Škrlec pozdravlja usvajanje uredbe jer smatra kako je to veliki napredak za postizanje solidarnosti i sigurnosti opskrbe EU-a, što je jedan od pet stupova energetske unije.
“Umjesto da svaka država članica razvija i gradi sama, principom regionalne suradnje ostvaruje se važan cilj energetske unije, a to je pristupačna cijena za građane i gospodarstvo Europske unije. Ne smijemo zaboraviti kako se LNG terminal na Krku idealno uklapa u koncept regionalne suradnje i regionalnog tržišta plina. Osim toga, postavljeni su temelji za provedbu energetske tranzicije jer se uklanjanjem ugljena iz energetskog sustava EU-a omogućava provedba klimatskih ciljeva EU-a prema Pariškom sporazumu. Povjerenik za energiju i klimu, Miguel Arias Cañete, u rukama drži snažan alat za postizanje tih ciljeva do 2050. godine, a prirodni plin može pomoći u tranziciji prema niskougljičnom društvu.” – rekao je Škrlec.
Više informacija
Prirodni plin ima sve veći udio u ukupnoj energetskoj potrošnji Europe u zadnjih dvadeset godina te na njega otpada gotovo četvrtina ukupne potrošnje, naročito za grijanje i električnu energiju domaćinstva. Europska unija uvozi dvije trećine prirodnog plina, bilo plinovodima ili dostavom brodovima putem LNG-a. Većina zemalja EU-a u potpunosti su ili djelomično ovisne o uvozu, a uglavnom ovise o jednom uvozniku, primjerice, Rusiji. Europska komisija je 2014. provela testiranje koje je pokazalo da Europa može lakše podnijeti poteškoće u dostavi plinom ako bi države članice bolje surađivale. Prošle godine predložene su nove točke u regulativi iz 2010. kojima se uvodi novi mehanizam solidarnosti i suradnje koji bi osigurao da država članica može proglasiti hitno stanje i primiti plin iz susjednih zemalja.