Europski zastupnici dogovorili su se oko sljedećeg višegodišnjeg proračuna koji bi trebao financirati nove prioritete te nadoknaditi manjak u proračunu nakon odlaska Ujedinjene Kraljevine.
- EU treba poticati istraživačke programe i dati podršku mladima i malim tvrtkama
- Višegodišnji proračun EU trebao bi financirati nove prioritete kao i suvremenu i održivu poljoprivredu, te razvoj najsiromašnijih europskih regija
- Djelomično zamijeniti doprinose država članica temeljene na bruto nacionalnom dohotku s novim izvorima prihoda
U srijedu, 14. ožujka, zastupnici su glasali o službenom parlamentarnom stajalištu za pregovore o novom višegodišnjem proračunu EU-a koji počinje 2021. Zastupnici su dali zeleno svjetlo izvješću Jana Olbrychta (EPP, Poljska) i Isabelle Thomas (S&D, Francuska) u kojem se traži da EU nastavi podržavati zajedničku poljoprivredu, ribarstvo te kohezijsku politiku.
Izvješće također naglašava da u novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) treba biti više novca za dva ogledna programa, Obzor za istraživanje i Erasmus+ te da se i dalje treba ulagati u borbu protiv nezaposlenosti mladih i podršku malim i srednjim poduzećima.
Što se tiče VFO-a, Klub zastupnika Zelenih/ESS-a uspješno je potaknuo Parlament da svoju poziciju uskladi s ciljevima održivog razvoja te da se što prije (najkasnije do 2027. godine) poveća novčano izdvajanje predviđeno za očuvanje klime na 30%. Klub zastupnika Zelenih/ESS-a pozdravlja poziciju Parlamenta koja se zalaže za niz novih sredstava, koji uključuju zelene i digitalne poreze, ali i za kraj svih popusta i korektivnih mehanizama.
Jordi Solé, izvjestitelj u sjeni za VFO za Klub zastupnika Zelenih/ESS-a je komentirao: “Obavezivanje EU-a na Pariški sporazum neće imati veliki učinak ni važnost ukoliko ne usmjerimo novčana sredstva prema ostvarivanju ciljeva na koje smo se obavezali. Zbog toga zahtijevamo odlučno usmjeravanje troškova na zaštitu klime te veće izdvajanje na LIFE+ program zaštite okoliša.
“EU proračun treba osigurati bolje mogućnosti za mlade ljude. Veća izdvajanja na programe poput Erasmus+ i Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI) će u tome znatno pomoći. Ne smijemo dozvoliti da Brexit smanji EU proračun, no to ne znači nužno povećanje poslovanja kao primarnog pristupa. Postoji jasna potreba za sveobuhvatnim reformama za područja najvećeg troška, Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) i koheziju, kako bi se uskladili s ciljevima održivosti te učinkovito smanjili socijalne i geografske nejednakosti.”
Helga Trüpel, izvjestiteljica u sjeni za Klub zastupnika Zelenih/ESS-a za vlastita sredstva, dodaje: “Odluke Ujedinjene Kraljevine o napuštanju Unije nudi priliku za rebalansiranje EU proračuna u korist vlastitih sredstava. Kraj britanskog veta je prilika da konačno prestanemo s beskonačnim cjepkanjem tko će što platiti. Sljedeći proračun će biti bez britanskog rabata. Što je još važnije, trenutna situacija nam omogućava usklađivanje EU sredstava s ekološkim i socijalnim ciljevima. Uvođenjem novog poreza na ugljik i plastiku te digitalnog poreza pomoći ćemo se pri ispunjavanju svojih klimatskih ambicija te osigurati da veliki igrači poput Googlea i Facebooka plaćaju pravedan udio.”
Sljedeći VFO mora imati sredstva za rješavanje novih izazova
Parlament želi da proračun EU-a odgovara političkim prioritetima i riješi neke od novih izazova s kojima se suočavaju sve države članice, od migracije, obrane, sigurnosti pa do klimatskih promjena. Zastupnici smatraju da se sadašnja granica izdataka EU-a mora povećati s 1% na 1,3% bruto nacionalnog dohotka EU-a, kako bi se mogla financirati nova prioritetna područja bez žrtvovanja najsiromašnijih europskih regija ili poljoprivrednih zajednica.
Ključni prijedlozi uključuju poticanje istraživačkih programa, Erasmus+, Inicijative za zapošljavanje mladih i potpora malim i srednjim poduzećima, kao i ulaganja u infrastrukturu kroz Instrument za povezivanje Europe.
Da bi stupio na snagu, novi proračun treba pristanak Europskog parlamenta. Zastupnici upozoravaju da se „sporazum o VFO-u ne može sklopiti bez odgovarajućeg napretka u vezi vlastitih sredstava”, drugim riječima, bez napretka na prihodovnoj strani proračuna. Izdaci i prihodi trebali bi se stoga tretirati kao jedan paket.
Smanjenje izravnih doprinosa država članica
Osim teksta o VFO-u, Parlament je glasovao o rezoluciji koja zagovara održavanje postojećih vlastitih sredstava i postupno uvođenje novih, poput poreza na financijske usluge, udjela poreza od tvrtki u digitalnom sektoru ili poreza za okoliš.
Nova sredstva trebala bi:
- dovesti do znatnog smanjenja udjela doprinosa na temelju BND-a (cilj od 40 %), čime bi se stvorile uštede za proračune država članica;
- ukinuti sve rabate i korekcije od kojih su koristi imale samo neke države članice;
- premostiti jaz koji će nastati istupanjem Ujedinjene Kraljevine, uz napomenu da se novim vlastitim sredstvima ne namjerava povećati ukupna razina poreznog opterećenja za porezne obveznike u EU-u, na koje uvođenje novih vlastitih sredstava ne bi trebalo utjecati.
Više informacija nalazi se ovdje.
Velika očekivanja
Zadnji Eurobarometar iz 2017. pokazao je da većina Europljana želi da EU radi više u postizanju ciljeva i odgovaranju na izazove, poput borbe protiv terorizma (80%), nezaposlenosti (78%), zaštite okoliša (75%) i poreznih prijevara (74%).
Kako bi se ostvarila očekivanja građana zastupnici žele povećati proračun od 1% bruto domaćeg proizvoda na 1,3%. Gledajući čiste brojke, s obzirom na to da će se udio za MFF računati na 27, a ne na 28 država članica, to će značiti da bi se proračun očuvao na jednakoj razini. Uz to, novi izvori financiranja stvorili bi uštede za države članice.
Višegodišnji financijski okvir
Sljedeći korak
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavit će prijedlog Komisije 2. svibnja, u nadi da će dogovor biti postignut u idućih 12 mjeseci. Ova dva teksta Europskog parlamenta doprinos su zakonodavnom prijedlogu Europske komisije koji će biti predstavljen u svibnju 2018. Da bi se Uredba o VFF-u usvojila potreban je pristanak Europskog parlamenta.
Oba teksta pozivaju na započinjanje pregovora bez odlaganja između Parlamenta, Komisije i Vijeća kako bi se postigao sporazum prije Europskih izbora 2019. godine.
Kontekst
Više od 94% proračuna EU-a odlazi građanima, regijama, gradovima, poljoprivrednicima i tvrtkama. Administrativni troškovi EU-a čine manje od 6% ukupnog iznosa, a plaće čine oko polovicu od tih 6% (izvor Europska Komisija).
Izvori: Europski parlament, Greens/EFA