Europski parlament će na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu glasovati o tri zakonodavna prijedloga koja će oblikovati budućnost europske klimatsko-energetske politike za sljedeće desetljeće. Riječ je o reviziji Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, reviziji Direktive o energetskoj učinkovitosti te EU pravnom okviru o pitanjima energije i klime (upravljanje energetskom unijom).
1. Što dovodi u pitanje EU klimatski kredibilitet?
Nakon slabog političkog dogovora između država članica postignutog na Vijeću za energetiku 18. prosinca protekle godine, novo glasovanje Europskog parlamenta je posljednja prilika za očuvanje vjerodostojnosti EU-a kada je riječ o provedbi Pariškog sporazuma. Ciljevi predloženi od Vijeća od 27% obnovljivih izvora te 30% za energetsku učinkovitost nisu u skladu s Pariškim sporazumom. Zajedno s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova (40%) predstavljaju pristup “odgađanja djelovanja” koji će potrebu za jačim naporima poslije 2030. godine učiniti toliko intenzivnom da će cilj bezugljične “zero carbon” budućnosti do 2050. godine biti jednostavno nemoguće postići. Jednostavnije rečeno, to će predstavljati jedno sasvim izgubljeno desetljeće za energiju i klimu u Europi. Suprotno tome, klub zastupnika Zelenih/ESS-a predlaže radije pristup “ranog djelovanja” koji je realniji, troškovno učinkovitiji te podrazumijeva mnogo veću razinu ambicioznosti.
2. Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora (preustroj postojeće direktive donesene 2009. godine)
Izvješće Blanco-Lopez/Eickhout traži povećanje obvezujućeg cilja obnovljivih izvora energije na najmanje 35% do 2030.godine, što predstavlja značajan pomak od mnogo slabijeg prijedloga od 27% od strane Komisije i Vijeća. Međutim, navedeni cilj se jednako tako odnosi na EU u cijelosti, dok ga države članice nisu prenijele u svoje nacionalne obvezujuće ciljeve. Uz to, on još sadrži I određeni mehanizam fleksibilnosti koji omogućuje državama članicama odstupanje do 10% od navedenog cilja pod uvjetom “iznimnih I opravdanih okolnosti”, što svakako predstavlja korak unatrag u odnosu na postojeću direktivu, no taj manjak, na sreću, može biti kompenziran snažnim sustavom upravljanja (vidi dolje).
Izvješće također uspostavlja zajednički pravilnik o shemama potpore, koji omogućava državama članicama da investitorima u projekte obnovljivih izvora energije osiguraju stabilan i predvidljiv izvor prihoda zabranom retroaktivnih regulatornih promjena te omogućavanjem financijske potpore specifične za sve tehnologije. Isto vrijedi i za uspostavu “one-stop-shopova”, s ciljem olakšavanja administrativnih postupaka za nova postrojenja obnovljivih izvora energije.
Zahvaljujući inzistiranju kluba zastupnika Zelenih/ESS-a, koncept “energije građana” je značajno ojačan uvođenjem poticajnog okvira i skupa prava za potrošače obnovljive energije – pojedinaca ili kolektiva, za proizvodnju, pohranu, prodaju i dijeljenje vlastite energije. Istovremeno se tako također uspostavlja koncept “zajednice obnovljive energije” po prvi puta u povijesti EU prava. Nešto više kontroverze bude aspekti bioenergije. Navedeno izvješće predlaže ukidanje palminog ulja od 2021. godine, što, iako snažna točka, ne uspostavlja smislene kriterije održivosti za čvrstu biomasu te čak i slabi sam prijedlog Komisije.
USUSRET PLENARNOJ SJEDNICI
Koje ograničenje će se postaviti za konvencionalna goriva na bazi prve generacije?
Klub zastupnika Zelenih/ESS-a, kao i Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane predlažu da se stopa za spomenuta goriva smanji na 0%, ali izuzimajući goriva koja zadovoljavaju granične vrijednosti stakleničkih plinova s ILUC faktorima ili certificiranim niskim ILUC rizičnim gorivima na temelju metodologije koju je razvila Komisija. Pod pritiskom poljoprivrednog lobija, dio zastupnika EPP-a želi postaviti navedenu stopu na 7%. Znajući da je u ovoj fazi udio prvih generacija biogoriva oko 4% u Europi, promjena u korist povećanja će stvoriti više prostora za razvoj ekološki štetnih prvih generacija biogoriva. Drugi dio zastupnika EPP-a, S&D-a te ALDE-a bi želio postaviti ograničenje na stvarnu vrijednost postignutu u prošloj godini, što predstavlja međurješenje koje bi spriječilo nove investicije u ovu zastarjelu tehnologiju.
Hoćemo li i dalje moći spaljivati drvo?
Klub zastupnika Zelenih/ESS-a i S&D-a predlažu isključivanje okruglog drveta ili panjeva za korištenje energije kako bi sačuali ugljen i osigurali održivo upravljanje resursima bioenergije. Ta pozicija je znanstveno potkrijepljena snažnim dokazima. Dvije navedene političke grupacije u Parlamentu također namjeravaju zabraniti praksu paljenja ugljena u kojoj se drvo koristi u elektranama na ugljen kako bi se dobile javne subvencije za obnovljivu energiju.
3. Direktiva o energetskoj učinkovitosti (preustroj postojeće direktive donesene 2012. godine)
Izvještaj Poche, o kojem se glasovalo u Odboru za industriju, istraživanje i energiju uveo je obvezujuće ciljeve EU-a, povećanje od 40% za energetsku učinkovitost do 2030. godinu s nacionalnim obvezujućim ciljevima što predstavlja mnogo ambiciozniji cilj u usporedbi sa 30% koje su predložile Komisija i Vijeće.
Izvješćem se također nastavlja obveza državama članicama da postignu godišnje poboljšanje energetske učinkovitosti od 1,5% među krajnjim korisnicima energije (članak 7). Zahvaljujući naporima kluba zastupnika Zelenih/ESS-a unutar progresivne koalicije Parlamenta, odstupanja i izuzeća koja znatno smanjuju sve zahtjeve energetske učinkovitosti koje zahtijeva koalicija EPP-a, ECR-a i ENF-a dopuštajući zemljama članicama da, primjerice, uračunavaju uštede iz prethodnih razdoblja ili izuzmu sektor prometa od obveza poboljšanja mogao bi biti odbačen. Uštede koje čine ciljevi trebaju biti nove, dodatne i kumulativne, kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje mjera energetske učinkovitosti.
Napori u pogledu izgradnje javnih zgrada će se pojačati kako bi se postigla ušteda energije u sektoru i nakon 2020. godine, u skladu s ciljem postizanja potpuno dekarboniziranih zgrada do 2050. godine. Primjena čimbenika primarne energije, standardnih vrijednosti koje se koriste u izračunima energetske učinkovitosti, trebaju biti transparentniji. Međutim, kaotična situacija je stvorena spremnošću EPP-a da ublaži tradicionalno učinkovitu poziciju Parlamenta, kao i teškom ostavštinom bivšeg izvjestitelja koji je morao odstupiti nakon što nije mogao podržati svoje izvješće na razini odbora.
USUSRET PLENARNOJ SJEDNICI
Što će biti cilj EU-a za 2030. godinu?
Većina političkih skupina podržala je obvezujući cilj od 40% kada je izvješće usvojeno na razini odbora. Za plenarnu sjednicu, opcija obvezujućeg cilja od barem 35%, predložena je od strane klubova zastupnika ALDE-a i Zelenih/ESS-a kako bi se suzbili pokušaji smanjenja cilja putem sumnjivih mehanizama prilagodbe koje je predložio klub zastupnika EPP-a , koji efektivno ne bi imali učinak obvezujućeg cilja od 35% i na taj način bi štetili investitorima i ciljevima energetske učinkovitosti u cijelosti.
Hoćemo li zadržati velike obveze uštede energije?
Članak 7. u središtu je borbe za energetsku učinkovitost jer je uspostavio obveze uštede energije za krajnje potrošače. Klubovi zastupnika EPP-a i ECR-a nastoje oslabiti ove obveze putem povećanih ukupnih izuzeća (30% umjesto 25%), oslobađanjem velikih dijelova sektora prometa od obveze energetske učinkovitosti ili računanjem starih ušteda kao novog. Međutim, u ovom slučaju većinu Parlamenta čine S&D, ALDE, Zeleni/ESS i EFDD prihvatit će smanjenje na obvezujući cilj od 35% samo pod uvjetom da se članak 7. održi snažnim, kao što je prikazano na glasovanju Odbora za industriju, istraživanje i energiju.
4. Uredba o upravljanju energetskom unijom
Izvješće Rivasi/Turmes uspostavlja nacionalne energetske i klimatske planove za 2030. godinu i dugoročne klimatske i energetske strategije za 2050. godine kako bi se uskladili s Pariškim sporazumom i dosegnuli neto nultu razinu ugljika. Ono uspostavlja vjerodostojne putanje za izvođenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost do 2030. godine i stavlja na snagu jake korektivne mjere u slučaju bilo kakvih kašnjenja ili manjkavosti (tzv. “gap filler”). Za obnovljive izvore bi postojale tri “kontrolne točke” u 2022., 2025. i 2027. godini kako bi se osiguralo postizanje ukupno 203 cilja. To će ulagačima pružiti sigurnost koja im je potrebna i pomoći će u stvaranju zelenih poslova u Europi.
Izvješće prvi put uvodi koncept “ugljičnog proračuna” u zakonodavstvo EU-a kako bi se utvrdilo što se još može emitirati u atmosferu kako bi se ispunile obveze vezane za Pariški sporazum od 1,5°/2°C. Komisija treba razviti strategiju metana zbog visokog potencijala globalnog zatopljenja i relativno kratkog životnog vijeka metana u atmosferi. Izvješće uspostavlja stalnu platformu za dijalog o klimi i energiji kako bi građani, lokalne vlasti i svi zainteresirani dionici mogli reći svoje mišljenje u formuliranju dugoročnih strategija i nacionalnih planova, što bi potaknulo veću transparentnost i uključenost u donošenje odluka i na taj način bi se osiguralo da gradovi izraze svoje mišljenje.
Po prvi puta u zakonodavstvu EU-a, izvješće priznaje energetsko siromaštvo uvođenjem obveza planiranja i izvješćivanja kako bi se smanjio broj građana pogođenih energetskim siromaštvom u državama članicama gdje čine značajan udio stanovništva.
USUSRET PLENARNOJ SJEDNICI
Što će biti klimatski cilj EU-a za 2050. godinu?
Dok široko podržano izvješće postavlja ciljeve “neto nulte” razine ugljika u gospodarstvu do 2050. godine, klubovi zastupnika EPP-a i ECR-a žele smanjiti taj cilj prema slabijoj 80-95% dekarbonizaciji koja ne bi bila u skladu s Pariškim sporazumom.