Europska građanska inicijativa (ECI) koja je prikupila milijun potpisa građana Europske unije poziva Europsku komisiju da državama članicama predloži zabranu glifosata, provede reformu postupka odobravanja pesticida i da na razini EU-a utvrdi obvezne ciljeve smanjenja upotrebe pesticida. Organizatori ECI-ja predstavili su svoju inicijativu na javnom saslušanju 20. studenog u Europskom parlamentu pred zastupnicima Odbora za okoliš, peticije, industriju i poljoprivredu. U raspravi je u ime Komisije sudjelovao povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis.
Javno saslušanje u Europskom parlamentu s organizatorima Europske građanske inicijative (ECI) otvorila je predsjednica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Adina-Ioana Vălean: “Ova konferencija ima za cilj pružiti organizatorima ECI-ja platformu za predstavljanje svoje inicijative i sudjelovanje u konstruktivnoj raspravi sa zastupnicima. Europski parlament bio je vrlo aktivan po pitanju glifosata, 24. listopada odbio je provedbeni akt predložen od strane Europske komisije i želi postupno ukidanje glifata do prosinca 2022. godine.”
U ime Građanskog odbora ECI-ja prisutnima se obratila Mika Leandro: “Moramo zabraniti glifosat i zaštititi ljude i okoliš od toksičnih pesticida. Zabrana do 2022. godine pokazuje koliko je ozbiljno Europski parlament uzeo u obzir zabrinutost građana. Potrebno je primijeniti načelo predostrožnosti bez ikakve obnove dozvole korištenja glifosata i uvesti obvezujući cilj smanjenja korištenja pesticida na razini Europske unije.”
Zahtjevi Europske građanske inicijative:
1. Zabraniti glifosat
Ovo je prvi cilj. Postoji široki znanstveni konsenzus da je glifosat toksičan, čak i unutar agencija EU-a. Ovo bi trebalo biti dovoljno da se bude na oprezu s njegovim daljnjim korištenjem. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) utvrdila je kako je glifosat vjerojatno kancerogen za ljude. Možemo ga pronaći doslovce svugdje, uključujući i glavne prehrambene namirnice (kruh, dječja hrana, itd.). Većina Europljana koji naprave ispitivanje urina na glifosat imat će pozitivne nalaze. Agencije EU-a također priznaju da je loš za okoliš.
2. Reforma postupka odobravanja pesticida
Glifosat je simbol svih nepravilnosti koje postoje u našim regulacijskim postupcima. Moramo osigurati da procjena bude objektivna, transparentna i neovisna kako to zahtijeva zakon EU-a.
3. Uspostava obvezujućih ciljeva za smanjenje korištenja pesticida u državama članicama EU-a
Postoji održiva direktiva o korištenju pesticida prema kojoj bi trebali koristiti pesticide samo kada nema druge opcije. Nažalost, države članice nisu u dovoljnoj mjeri implementirale direktivu, dok Komisija još mora procijeniti njezin učinak. Moramo ojačati direktivu kroz obvezujuće ciljeve i pružiti podršku poljoprivrednicima. Više od 500 drugih pesticida odobreno je u Europskoj uniji. Kada se ti pesticidi uklone ili koriste u manjoj mjeri, industrija ih brzo zamjenjuje s drugim kemikalijama (s mogućim ekološkim posljedicama i posljedicama na zdravstveni sustav).
Ovo je prvi put da je ovakva Europska građanska incijativa (ECI) dobila potporu za manje od pet mjeseci, a to je zaista pravi rekord, djelomično zahvaljujući koalicijama civilnog društva (nevladinih udruga, poljoprivrednih udruga itd.). U središtu ovog ECI-ja bili su sami građani bez kojih inicijativa ne bi bila moguća. Potpisi su prikupljeni posvuda: škole, sela, parkovi, prodavaonice, itd. Uspjeh inicijative pokazuje da građani EU-a žele djelovanje po pitanju glifosata. ECI traži od Europske komisije da ozbiljno shvati zabrinutost građana EU-a koja je legitimna. Javnost je progovorila preko Europskog parlamenta, ECI-ja i anketa pokazujući kako jasna većina želi zabranu glifosata.
Izrada politika EU-a trebala bi predstavljati demokratski proces, ali to nije slučaj. Europska komisija usvojila je u lipnju 2016. tehničku obnovu za upotrebu glifosata u trajanju od 18 mjeseci bez jasne većine. Unatoč našem jasnom uspjehu, Europska komisija nije promijenila svoju poziciju niti namjerava prihvatiti rješenje. Komisija je ima priliku pokazati pravo vodstvo, odnosno, ukinuti dozvolu za glifosat i suprotstaviti se prijetnji, novcu i moći multinacionalnih kompanija. Postoji značajan i suradnički rad na razini EU-a, suradnja s državama članicama i poljoprivrednicima kako bi pronašli alternative i poboljšali poljoprivrednu tranziciju. Nismo daleko od budućnosti bez upotrebe pesticida sve dok održavamo našu poziciju.
Neka ova Europska građanska inicijativa protiv glifosata bude posljednje alarmno zvono koje kaže da su građani najvažniji, a ne interesi agrokemijske industrije.
Promjene u postupcima znanstvene evaluacije EU-a za pesticide
Predstavnica Građanskog odbora Franziska Achterberg, u svom obraćanju istaknula je sljedeće: “Prema EU zakonu o pesticidima, oni koji su odobreni u EU ne bi trebali imati neprihvatljive učinke na okoliš ili štetne učinke na zdravlje ljudi, uključujući zdravlje ranjivijih populacija. Prema ovom kriteriju, to znači da ne bi trebale postojati tvari koje EU u procjeni rizika prepoznaje kao ‘dugoročno rizične’ za ptice, sisavce itd. Međutim, Europska agencija za sigurnost hrane(EFSA) tvrdi da nema dovoljno dokaz o bilo kakvoj povezanosti s rakom, ali njezina procjena zdravstvenog rizika vrlo je manjkava jer se oslanja na studije koje je sponzorirala industrija, a neke od njih je možda napisao i Monsanto. Kada je riječ o neobjavljenim industrijskim studijama, do sada nisu predstavljeni svi podatci i uglavnom se oslanjaju na vlastito tumačenje. Za objavljene studije, stručnjaci EU-a napravili su presliku evaluacije u izvješćima u kojima nema naznaka neovisnim procjenama u tim studijama.”
Predstavnik Građanskog odbora Helmut Burtscher, biokemičar i autor knjige o glifosatu, smatra kako je već 2013. godine glifosat treba biti proglašen vjerojatno kancerogenim i zabranjen za daljnju upotrebu.
“Da smo to napravili, sada ne bismo bili ovdje. Glifosat predstavlja ozbiljan neuspjeh sustava autorizacije zbog nedostataka transparentnosti i razmatranja znanstvenih istraživanja. Tri od četiri istraživanja govore kako postoje oštećenja DNA uzrokovana glifosatom. Prva procjena znanstvenih istraživanja bila je prepuštena proizvođaču koji je zaključio da ove studije nisu relevantne ili pouzdane.” – rekao je Burtscher.
Utjecaj pesticida na ljude i životinje, okoliš i njegov ekosustav
4000 tona aktivnih tvari u okolišu mora se smanjiti. Mi se u velikoj mjeri oslanjamo na pesticide koji su dizajnirani da budu biološki aktivni i da djeluju toksično na žive organizme. Oni neciljano ubijaju vrste s kojima dolaze u kontakt (ptice, sisavce, pčele, …). Predstavljaju prijetnju i za ljudsko zdravlje pa se ipak i dalje koriste, istaknula je predstavnica Građanskog odbora ECI-ja Angeliki Lysimachou.
“Previše je negativnih utjecaja na okoliš da bismo ih jednostavno zanemarili. Oko 42% vodenih ekosustava je toksično, svjedoci smo 76% smanjenja biomase insekata u posljednjih 27 godina u njemačkim šumama. Intezivno korištenje pesticida je glavni krivac za to. Pesticidi također imaju negativan utjecaj na poljoprivredu jer uništavaju ekosustav, oprašivače, razgradnju i plodnost tla, stvaraju otpornost na određene pesticide i stvaraju potrebu za korištenjem sve više pesticida.” – rekla je Lysimachou.
Povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis čestitao je građanima na korištenju njihovih prava koja su im dodijeljena Lisabonskim ugovorom, na podizanju glasa te iskazivanju osobite zabrinutosti za određene teme kao što su pesticidi.
“Građani mogu doprinijeti boljoj budućnosti u Europi poticanjem šireg međusobnog razumijevanja o osjetljivim pitanjima i mogu značajno doprinijeti boljem definiranju budućih politika. Europska komisija pozdravlja mobilizaciju europskih građana u pogledu teme pesticida u Europskoj uniji. Ova inicijativa ima tri cilja i nije ograničena samo na jednu odluku. Umjesto toga, postavlja pitanja o politikama EU-a o korištenju pesticida i njihovoj procjeni u EU. Pesticidi nikada neće pobijediti na natječaju ljepote i nikada neće biti na vrhu popisa popularnosti. Međutim, oni osiguravaju odgovarajuću količinu hrane. Velika glad u Irskoj mogla se izbjeći da su u to vrijeme bili dostupni pravi fungicidi za zaštitu krumpira. Bolest i danas postoji te zahtijeva redovite zaštitne mjere. Možemo svjedočiti snažnoj želji za pomakom prema zelenijoj i održivoj proizvodnji hrane. Mnoge mjere su već dostupne u okviru Zajedničke poljoprivredne politike: promocija ekološke poljoprivrede, poljoprivredni savjetodavni sustav, agro-ekološke mjere u okviru ruralnog razvoja i mnogih istraživačkih projekata. Moramo najbolje iskoristiti sve dostupne instrumente kako bismo dobili otporniji model proizvodnje hrane. Integrirano upravljanje štetočinama mora biti važna značajka budućeg modela proizvodnje.” – rekao je povjerenik.
Europska komisija nije jedini aktor u regulatornom sustavu koji uređuje odobrenje pesticida: države članice igraju ključnu ulogu u odobrenju, autorizaciji odobrenja i trebale bi se smatrati ravnopravnim partnerima u cjelokupnom postupku donošenja odluka (načelo supsidijarnosti): aktivna tvar se prvo odobrava na razini EU-a, a zatim na razini država članica. Širi cilj ovog ECI-ja trebao bi biti usmjeren i na države članice, s obzirom na to da su nadležnosti jasno podijeljene, istaknuo je povjerenik.
“Na kraju, svi želimo isti ishod: sigurnu hranu proizvedenu na etički, održiv način uz minimalne negativne učinke na naš okoliš i zdravlje. To je društvena odgovornost. Dugujemo to sebi samima i budućim generacijama kako bismo zajedno odgovorili na ovaj izazov.” – zaključio je Andriukaitis.
Europska komisija razmotrit će relevantna pitanja uzimajući u obzir sve stavove, a zatim će svoj odgovor predstaviti organizatorima ECI-ja u obliku komunikacije.