Ratifikacija Istanbulske konvencije zajamčit će ženama i djevojkama pravo na život bez nasilja.
Rezolucija Europskog parlamenta o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama usvojena je velikom većinom u četvrtak, 24. studenog, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. (516 glasova za, 54 protiv, a 52 suzdržana). Ovom odlukom Europski parlament odašilje snažnu poruku kako želi da Europska unija čim prije pristupi Konvenciji, da Europska komisija predloži zakonodavnu inicijativu u borbi protiv nasilja nad ženama, a Vijeće donese jednoglasnu odluku o poistovjećivanju nasilja nad ženama kao području kriminala u skladu s člankom 83. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Statistike pokazuju kako je nasilje nad ženama ozbiljan problem u Europskoj uniji: 1 od 3 žene u EU doživjela je oblik seksualnog nasilja od svoje 15. godine, a polovica svih žena u EU izbjegava određene situacije ili mjesta zbog straha od napada. Zbog toga s velikim očekivanjem pozdravljamo Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju pod nazivom Istanbulska konvencija, koja je usvojena 2011. godine, a stupila je na snagu 2014. godine kao prvi pravno obvezujući instrument u borbi protiv nasilja nad ženama na međunarodnoj razini, i trenutno najopsežniji i najambiciozniji međunarodni sporazum za borbu protiv nasilja nad ženama u svim njegovim oblicima.
Kao rezultat tome, u ožujku 2016. godine Europska komisija predložila je pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji. Pregovori u Vijeću odvijali su se vrlo sporo do danas. Većina država članica podržava pristupanje, ali htjele bi da se EU pridruži samo u okviru svojih isključivih nadležnosti. Europska komisija brani široko pristupanje, što znači da bi se EU priključila u okviru svih svojih nadležnosti. Vijeće na čelu sa slovačkim predsjedništvom ima namjeru potpisati odluku do kraja ove godine, nakon čega će trebati više vremena kako bi raspravili konačnu odluku o pristupanju.
U prijedlogu Komisije za odluku Vijeća o prihvaćanju Istanbulske konvencije od strane EU-a, izričito je spomenuto kako je nasilje nad ženama, uključujući i djevojčice mlađe od 18 godina, uzrokovano stalnom nejednakosti između muškaraca i žena, te da Konvencija stvara sveobuhvatan i višeslojan pravni okvir za zaštitu žena od svih oblika nasilja.
Prihvaćanje Konvencije od strane Europske unije pridonosi ostvarenju ravnopravnosti muškaraca i žena u svim područjima, što je osnovni cilj i vrijednost Unije za realizaciju u svim svojim aktivnostima u skladu s člancima 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji, članka 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Nasilje nad ženama je kršenje njihovih ljudskih prava i ekstremni oblik diskriminacije, ukorijenjen u rodnoj nejednakosti što pridonosi daljnjem održavanju i ojačavanju. Obvezujući se provedbi Konvencije, Europska unija potvrđuje svoj angažman u borbi protiv nasilja nad ženama unutar svog teritorija i na globalnoj razini, te učvršćuje svoju trenutnu političku aktivnost i postojeći značajni pravni okvir u području kaznenog procesnog prava koji je od posebnog značaja za žene i djevojke.
Pristupanje Konvenciji bio bi veliki korak naprijed u stvaranju Europe kao sigurnog mjesta. Sve države članice EU-a potpisale su Istanbulsku konvenciju, ali samo četrnaest od njih su je ratificirale (preostalih 14 treba tek ratificirati, a to su Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg, Slovačka i Velika Britanija. Za postizanje cilja ravnopravnosti spolova i slobodu od nasilja, važno je da se zakoni EU-a o tim pitanjima tumače na način koji zahtijeva Konvencija, jer ona pruža dosljedan i sveobuhvatan okvir za interpretaciju, ne samo u nadležnosti pojedinih država članica, već i u nadležnosti Suda Europske unije. Konvencija će se koristiti kao standard za tumačenje prava EU-a.
Zaključno, važno je pojasniti kako pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji ne znači da ćemo imati tvrdi zakon EU-a koji zabranjuje nasilje nad ženama. Pravni zahtjevi koji postoje na razini EU-a, uključujući sklapanje Istanbulske konvencije od strane EU-a, kao i specifične intervencije kao što je financiranje programa Daphne, nisu dovoljni za uklanjanje negativnog pravnog nasljeđa država članica o pitanju nasilja nad ženama. To je razlog zašto zastupnici Zelenih/ESS-a pozivaju Europsku komisiju da podnese zakonodavnu inicijativu EU-a o uklanjanju nasilja nad ženama, jer samo pozitivnim europskim pravnim nasljeđem moguće je uravnotežiti povijesnu nejednakost nacionalnih propisa prema rodno uvjetovanom nasilju.