Podrška kvalitetnom i neovisnom novinarstvu jedino je rješenje protiv lažnih vijesti koje sprječava moćnike da ograniče slobodu izražavanja.
Budući da je Europska komisija otkrila svoje planove za rješavanje fenomena “lažnih vijesti”, Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu ima drugačiju perspektivu kako se nositi s “lažnim vijestima” na način koji neće dati ovlasti vladama da reguliraju ono što je istinito i ono što je lažno.
Klub zastupnika Zelenih/ESS-a dugo je bio zabrinut zbog sve većih pritisaka na novinare diljem Europe i svijeta. Ti pritisci kreću se od uredničke pristranosti do komercijalnih pritisaka, nesigurnih uvjeta rada, masovnog nadzora, pa čak i do fizičkih prijetnji istraživačima i zviždačima. Sada možemo vidjeti protivnike slobode izražavanja da koriste raspravu o “lažnim vijestima” kako bi ušutkali kritičare i zaustavili neovisno novinarstvo. Također, možemo vidjeti i prijedloge drugih čudnih “rješenja” poput plaćanja web stranica, čak i kada je riječ o linku koji povezuje s novinskim člancima.
S druge strane, Zeleni/ESS smatraju da je istraživačko novinarstvo sposobno otkrivati korupciju i djelovati kao “četvrta moć” u našim demokracijama. Zbog toga se novinarstvo, a osobito istraživačko novinarstvo, treba ojačati, štititi i njegovati.
Dakle, kako bismo razumjeli na koji način najbolje poduprijeti one novinare koji preuzimaju fizičke i financijske rizike pri dugotrajnim i dubinskim istraživanjima, naručili smo izvješće istraživača sa Sveučilišta u Hamburgu. Cilj izvješća je procijeniti različite tipove modela financiranja koji su dostupni istraživačkim novinarima i predložiti neka od političkih rješenja koja se mogu obraniti na europskoj i nacionalnoj razini.
Izvješće ocjenjuje osam različitih vrsta modela financiranja, od klasičnih izdavačkih kuća do javno podržanih medija, uključujući i zadruge i poduzetničke modele. Svaki model financiranja analiziran je prema šest kriterija: neovisnosti, kvaliteti, tržišnoj strukturi, procesima, održivosti i konkurentnosti.
U izvješću je zaključeno kako je istraživačko novinarstvo najbolje podržati kroz brojne izvore financiranja kako bi se izbjegla koncentracija moći jednog financijera i kako bi se bolje osigurala dugoročna održivost, budući da postoji mogućnost da svi modeli istraživačkog novinarstva do određene mjere budu podložni utjecajima financijera.
Iako su svi procijenjeni modeli financiranja imali svoje prednosti i nedostatke, novinarske mreže i neprofitni ili filantropski modeli financiranja nalaze se na vrhu kada je riječ o njihovoj sposobnosti da djeluju kao “četvrta moć” demokracije.
Zakonodavstvo koje osigurava transparentnost izvora financiranja i vlasničkih struktura medija također je od najveće važnosti. Osim toga, trebalo bi uložiti dodatne napore u borbu protiv koncentracije tržišta u sektoru medija, kako bi se spriječila dominacija jedne tvrtke (ili jednog političara!).
Također, izvješće naglašava da je manja vjerojatnost da novinari provode istrage kada se boje mogućih financijskih ili drugih konzekvenci kao što su tužbe, zatvorske kazne ili prijetnje smrću. Stoga, Zeleni/ESS vjeruju da bi se trebao preispitati zakonodavni okvir koji obeshrabruje slobodu izražavanja, poput kaznenog zakona o klevetanju. Naravno, to znači da se nekažnjavanje ubojstva novinara hitno mora spriječiti.
Povezano s navedenim opasnostima, važnost transnacionalnih novinskih mreža naglašena je kao iznimno učinkovit alat, ne samo da olakšava teret analiziranja brojnih dokumenata na različitim jezicima, već predstavlja širenje rizika koji bi mogli proizaći iz istraživanja što one na položaji moći čine nelagodnima. Također, to znači da su troškovi plaća raspoređeni na različitim mjestima.
Izvješće zaključuje da bi Europska unija trebala podržati više vrsta medijskih organizacija kako bi povećala vjerojatnost da će pojedinci, kao i tvrtke ili druge profitne i neprofitne organizacije biti spremne preuzeti osobne i financijske rizike za pokretanje istraživačkog izvještavanja. Također, poziva EU da financira novinarstvo izvan Europe, posebice u zemljama s velikim ograničenjima tiska, ali i ističe važnu ulogu koju EU igra u smislu postavljanja standarda za ostale regije.
Međutim, treba paziti da javno financiranje istraživačkog novinarstva ne utječe na sadržaj napisanog teksta. Bilo bi idealno kada bi se sredstva usmjeravala preko neovisnih organizacija, a ne preko vlada. Druga mogućnost kako bi se smanjio strah od vladinog utjecaja mogla bi biti pružanje neizravnog financiranja, primjerice putem poreznih olakšica za medijske organizacije ili honorarne novinare.
Okrenuvši se financijerima medija, izvješće preporučuje suradnju između agencija za financiranje kako bi se smanjilo vrijeme čekanja bespovratnih sredstava, što novinare može odvratiti od stvarnog istražnog rada.
Konačno uključivanje građana kao sudionika i sukreatora sadržaja vijesti, što su mnogi mediji počeli raditi, također je način procjenjivanja javnog interesa za temu i pomaže u otkrivanju slijepih točaka medijske pokrivenosti. To bi moglo potaknuti osnovno razumijevanje o smislu i svrsi slobodnog tiska i istraživačkog novinarstva, a istovremeno smanjiti rizik od neprofitabilnih članaka.
Moć interneta omogućila je građanima i novinarima širenje informacija i povezivanje s ljudima preko granica. Kako bismo potaknuli nezavisno, istraživačko novinarstvo koje ima moć izvješćivanja, moramo postaviti dodatne modele financiranja za poticanje istraživanja novinara i osigurati da regulativni okviri koji su na raspolaganju budu korisni, a ne štetu slobode tiska.
Izvor: Greens/EFA