Demokraciji i znanosti zajedničko je da se nijedno ne može ispravno provesti u mraku: oboje zahtijevaju transparentnost. Prepiranje oko ponovne autorizacije herbicida glifosata u 2017. godini prouzročilo je neželjeni publicitet na proces procjene i postupak autorizacije pesticida u EU-u.
Europska građanska inicijativa (ECI) ‘Stop Glyphosate’, potpisana od strane više od 1 400 000 Europljana, istaknula je da istraživanja koja su se koristila za dokazivanje netoksičnosti herbicida nisu bila poznata, a većina ih čak nije ni objavljena u recenziranim znanstvenim časopisima. Vjerodostojne optužbe o lažnom pisanju od strane industrije i neprikladnim utjecajima pokazale su da nedostatak transparentnosti potkopava kvalitetu procjene, kao i povjerenje građana EU-a u naše institucije.
Odgovor Europske komisije na ECI ne daje tražene rezultate
Potaknuta zahtjevima ECI-a, u travnju 2018. godine Europska komisija izašla je s legislativnim prijedlogom nove Uredbe o transparentnosti i održivosti EU-ovog modela procjene rizika u prehrambenom lancu, koja utječe na Opći zakon o hrani EU-a kao i na druge srodne propise (o pesticidima, GMO-ima, dodatcima hrani i novoj hrani).
Prijedlog je usmjeren na poboljšanje povjerenja građana EU-a na način da ih se bolje informira – kroz uspostavljanje okvira za komunikaciju povezanu s rizicima na razini EU-a – i povećanjem transparentnosti i neovisnosti tijekom cijelog procesa. Tako primjerice prijedlog donosi izmjenu sastava upravnog odbora EFSA-e i njezinih znanstvenih panela na način koji bi ojačao njihovu neovisnost i ulogu država članica.
Kako bi se povećala transparentnost, prijedlog predviđa izradu javnog registra studija koje su naručili poslovni subjekti za dobivanje odobrenja za proizvode, poput pesticida, GMO-a, aditiva i nove hrane, što je jedan od glavnih zahtjeva nevladinih organizacija i znanstvenika u pogledu pesticida i GMO-a. Također, prijedlog propisuje ne samo navodno jasnija pravila o transparentnosti i povjerljivosti u vezi s navedenim istraživanjima, već i druge znanstvene podatke, zapisnike sastanaka itd.
Naizgled pozitivni ciljevi ovog prijedloga, odmah su izazvali snažnu zabrinutost unutar nevladinih udruga za zaštitu okoliša, koje su navedene u nekoliko zakonskih analiza objavljenih od lipnja. Zapravo, prijedlog mjera o povjerljivosti izgleda kao da stvara novi režim hrane, pesticida, GMO-a i nove hrane, u kojem bi prava intelektualnog vlasništva bila jača nego u općem zakonodavstvu, na štetu prava građana za slobodnim pristupom informacijama.
Korak u pravom smjeru
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta (ENVI), zadužen za nacrt izvješća ispred institucije Parlamenta, naporno je radio kako bi tekst Komisije zapravo dosegao svoje navedene ciljeve. Glasovanjem o izvješću 17. studenog, Odbor ENVI je primjerice osigurao da se informacije vezane uz zdravlje ili okoliš nikada neće smatrati povjerljivima i da prava iz “Pristupa dokumentima” i “Aarhusovih“ propisa ne bi trebala biti oslabljena.
Također, izvješće potvrđuje prijedlog da se studije objavljuju u registru studija prije nego što Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) iznese svoje mišljenje, što omogućuje nezavisnim znanstvenicima da pregledavaju studije i reagiraju na vrijeme kako bi njihov rad bio koristan.
Što se tiče samog procesa autorizacije, izvješće traži da detalji o glasovima država članica budu javni.
Međutim, izvješće nije savršeno zato što ne ispravlja jedan od glavnih nedostataka teksta Komisije, odnosno izvješće donosi stvaranje nekoliko propisa o popisima povjerljivih informacija, pa čak i otvaranje koncepta “inovativnih ideja” koji je toliko širok da bi mogao biti tumačen na razne načine. Što se tiče GMO-a, primjerice obrasce uzgoja i sekvence DNA smatraju se povjerljivim prema novom tekstom, a u stvarnosti su potrebne za procjenu utjecaja GMO-a na okoliš.
Hoće li Europski parlament braniti transparentnost?
Izvješće se i dalje može poboljšati izmjenama i dopunama za vrijeme glasovanja na plenarnoj sjednici, što je određeno za utorak, 11. prosinca … ali, isto tako, izvješće može biti ozbiljno oštećeno. Doista, čak i u Odboru ENVI rasprave su bile daleko od spokojne.
Martin Haüsling, izvjestitelj u sjeni Kluba zastupnika Zelenih/ESS-a, objašnjava: “Ne iznenađuje da smo bili svjedoci snažnih pritisaka od strane industrijskih lobija podržanih od strane konzervativnih i liberalnih članova Odbora ENVI, kako bi se ojačala povjerljivost i zaštita prava intelektualnog vlasništva. Komercijalni interesi nikada ne bi smjeli imati prioritet nad pravima građana za pristupom informacijama o odlukama koje utječu na njihovo zdravlje ili okoliš. “
To uplitanje industrije dovodi do vrlo neizvjesnog glasovanja koje će uslijediti na plenarnoj sjednici, što je građansku platformu Wemove.org potaknulo na stvaranja e-mail kampanje prema zastupnicima u Europskom parlamentu, u kojima ih pozivaju da podrže transparentnost.
Naravno, ovo glasanje nije kraj europske rasprave o procesu odobravanja potencijalno opasnih tvari – sljedeća legislativa će morati pratiti mnoga druga pitanja koja postavlja Odbor za postupak EU-a za odobravanje pesticida Europskog parlamenta (PEST)[1] koji je upravo objavio nacrt izvješća. Ipak, to je vrlo važno korak u napretku da postignemo EU-u koja zaista štiti zdravlje građana i okoliš.
[1] Uspostavljen nakon polemike oko ponovne autorizacije glifosata, ovaj poseban odbor ima za cilj dati prijedloge za poboljšanje procesa procjene i odobravanja pesticida.
Izvor: Greens/EFA