Povodom posjete njemačke zastupnice Ska Keller iz kluba Zelenih/ESS-a Zagrebu, danas je u središnjici ORaH-a održana konferencija za medije na temu Transatlantskog sporazuma za trgovinu i investicije (TTIP) između SAD-a i Europske unije.
Kao članica Odbora za vanjsku trgovinu Europskog parlamenta i istaknuta protivnica TTIP-a, Ska Keller ovom je prilikom prenijela hrvatskoj javnosti važne informacije o sporazumu koji će imati direktan utjecaj i na hrvatsko gospodarstvo te život građanki i građana u Hrvatskoj. Potpredsjednik ORaH-a i zastupnik u Europskom parlamentu, Davor Škrlec, ovim putem posebno se osvrnuo i na prijedlog energetskih projekata hrvatske Vlade Europskoj komisiji, koji su također zabrinjavajući.
Zastupnica Keller istaknula je da se pregovori oko TTIP-a između SAD-a i Europske komisije vode vrlo nedemokratski i netransparentno, a njihov sadržaj nije poznat, osim okvirnih smjernica i područja o kojima se pregovara.
“Svega 13 od 751 zastupnika i zastupnica parlamenta ima ograničen pristup nepotpunoj dokumentaciji, dok istovremeno Europski parlament kao zakonodavno tijelo nosi odgovornost za njegovo potvrđivanje”, rekla je Keller. Budući da je razina informiranosti zakonodavaca zabrinjavajuće niska, a samim time još manja na razini nacionalnih parlamenata i europske javnosti, postoji bojazan da će javni interes ovim sporazumom biti u potpunosti zanemaren. Nedemokratsko je i to što se jednim trgovinskim sporazumom želi zaobići gotovo sva dosadašnja EU legislativa koja se transparentno gradila i stvarala godinama.
Sadržajno gledajući, TTIP nastoji unijeti promjene u važna područja gospodarstva i života, istaknula je Keller. Posebno brine uvođenje štetnog pravnog mehanizma „ISDS“ (eng. Investor to State Disspute Settlement) koji omogućava stranim korporacijama tužbu i naplatu štete od strane države, ukoliko njene odluke (zakoni ili regulatorni standardi) imaju utjecaj na smanjenje njihovih profita. Ovaj način pravne ‘zaštite’ interesa korporacija zaobilazi postojeće pravne mehanizme i sudove EU i SAD-a, stvarajući nepotreban paralelan pravni sustav čija je transparentnost upitna. Problematična područja su i poljoprivreda, energetika, kemijska industrija, ali i moguća privatizacija sektora javnih usluga i ugrožavanje socijalne država članica EU.
Zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu i član kluba Zelenih/ESS-a, Davor Škrlec, osvrnuo se na vladinu listu projekata predloženih za financiranje u sklopu Junckerovog investicijskog plana. Naime, većina projekata nije usmjerena ka ciljevima nisko-ugljične ekonomije i energetskoj učinkovitosti zacrtanih strategijom Europa 2020, za što je najbolji primjer Plomin C. Vlada nije prepoznala glavni smisao investicijskog plana kojim se zapravo želi postići brzi rast i oporavak gospodarstva te smanjiti u najvećoj mogućoj mjeri javno financiranje projekata. U tom smislu, infrastrukturni projekti koje Vlada predlaže ne mogu privući privatne investicije i nisu ekonomski održivi. Alternativa su manji projekti koji će omogućiti uštedu energije i poticati razvoj obnovljivih izvora energije te na taj način energiju vratiti u ruke građana, koji će pored proizvodnje energije za svoje potrebe omogućit i stvaranje viška.
