Europski građani uskoro će lakše dolaziti do znanstvenih informacija o temeljnim pitanjima koja se odnose na sigurnost hrane i ljudsko zdravlje.
Europski parlament postigao je 12. veljače privremeni dogovor s predsjedništvom Vijeća EU-a o novoj uredbi o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu. Ovaj privremeni dogovor još moraju službeno potvrditi Vijeće i Europski parlament.
Osim veće transparentnosti znanstvenih studija kojima se potkrepljuju zahtjevi za odobrenje za stavljanje na tržište, novim će se pravilima osigurati veća pravna sigurnost u prehrambenoj industriji i poboljšati održivost upravljanja i znanstvenih rezultata Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Privremenim sporazumom utvrđuje se da:
- EFSA objavljuje popratne podatke i informacije povezane sa zahtjevom za odobrenje nakon ocjene valjanosti zahtjeva, osim ako podnositelj zahtjeva dokaže da bi to moglo znatno ugroziti njegove interese i zatraži povjerljivo postupanje EFSA-e
- podnositelj zahtjeva moći će podnijeti ponovni zahtjev ako se ne slaže s EFSA-inom procjenom povjerljivosti. U tom se slučaju informacije ne mogu objaviti do kraja postupka
- Komisija će moći zatražiti od EFSA-e da u izvanrednim kontroverznim slučajevima od velike važnosti za društvo naruči vlastite verifikacijske studije
- države članice imat će aktivniju ulogu u pomaganju EFSA-i da privuče veći broj znanstvenika te najbolje znanstvenike kako bi sudjelovali u znanstvenim panelima
- poboljšat će se obavještavanje o riziku između svih aktera – Komisije, EFSA-e, država članica i javnih dionika – kako bi se osigurao dosljedniji, transparentniji i neprekinuti protok informacija tijekom procesa procjene rizika
Pritisak građana je upalio, bar kada je u pitanju njihov zahtjev o objavi znanstvenih studija o sigurnosti hrane, što će prisiliti velike kompanije na objavu svojih studija koje podržavaju kemikalije u hrani koju jedemo, poput pesticida, prehrambenih aditiva i sredstava za bojanje.
Već desetljećima se veliki dio čitavog EU procesa sigurnosne provjere hrane odvija u krajnjoj tajnosti, dok industrija sve više naglašava potrebu zaštite komercijalnih tajni. No, zahvaljujući odluci s početka ovog tjedna, uskoro više neće biti tako. Ta odluka ima osnovu u peticiji iz 2017. godine koju je potpisalo više od milijun ljudi, a kojom se zahtijeva zabrana kontroverznog herbicid glifosata te reforma postupak odobrenja pesticida.
Bruxelles je tome odgovorio neobičnom brzinom te prošle godine predložio zakon koji je doista imao za cilj reformu postupka autorizacije zagovarajući pritom veću transparentnost u načinu na koji kompanije komuniciraju s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA).
S novim zakonom, koji tek trebaju ratificirati Parlament i Vijeće, Bruxelles se nada da će se rasprava o pesticidima smiriti. Ovo su glavne točke reforme europskog zakona o hrani.
1. Transparentnost bez presedana
Europski sustav za provjeru sigurnosti hrane sada je spreman postati jedan od najtransparentnijih u svijetu.
Po prvi put, proizvođači pesticida i kemikalija kao što su Bayer i Syngenta morat će predati dokaze za sigurnost svojih proizvoda po zdravlje ljudi i okoliša. Navedene kompanije to, naravno, već čine, no razlika je u tome što će sada Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) te dokaze morati izložiti na javni uvid.
Novi bi zakon također stvorio bazu podataka o naručenim studijama koja će omogućiti EFSA-i provjeru jesu li kompanije dostavile sve znanstvene radove relevantne za primjenu ispitanih proizvoda. S tim u vezi, zainteresirane skupine, poput nevladinih organizacija, moći će dati povratne informacije putem konzultacija o podnesenim studijama kako bi se osiguralo da EFSA-ini znanstvenici uzmu u obzir cijeli niz znanstvenih mišljenja.
Nadalje, zakon bi ovlastio Komisiju na provjeru laboratorija u kojima se vrše ispitivanja kako bi se osiguralo da su standardi u njima prema pravilima.
2. Zaštita od komercijalnih “gusara”
Što se tiče industrija, tajne se, ipak, i dalje mogu čuvati.
Kompanije imaju pravo zahtijevati da EFSA-e da zadrži informacije ukoliko to šteti njihovom tržišnom položaju. Veliki strah industrije od početka cijele priče je da bi javna objava studija omogućila konkurentnim proizvođačima u npr. Kini da preuzu pokoju proizvodnu metodu besplatno.
Ta zabrinutost je od samog početka bila osnova lobističkih napora, kao i pokušaja da se donošenje zakona odgodi.
Komisija je objasnila kako će “podnositelji zahtjeva morati pružiti provjereno opravdanje za moguće zahtjeve za povjerljivošću o čijem prihvaćanju će odlučiti EFSA.”
Prema dokumentu koji je POLITICO dobio na uvid, kompanijama će biti dopušteno zahtijevati povjerljivost u vezi s određenim proizvodnim procesima, osim u slučaju informacija koje bi bile relevantne za procjenu sigurnosti proizvoda.
3. Zahtjev za više novca
Jedna od promjena koju također donosi reforma zakona o hrani bi donijela i više novca za EFSA-u.
EFSA već godinama traži više novca. Izvršni direktor Agencije, Bernhard Url, izjavio je za POLITICO u listopadu kako EU treba udvostručiti proračun za EFSA-u kako bi bila u koraku sa što većim brojem svojih odgovornosti, te kako bi ostala transparentna.
Kao dio prijedloga, proračun za EFSA-u bi se povećao za dodatnih 62 milijuna eura godišnje, objasnio je glasnogovornik Agencije. Ipak, oko te odluke se moraju složiti pregovarači za EU proračun.
4. Izbjegavanje kontroverze
Naravno, veći razlog koji se krije iza ovog zakona je želja za izbjegavanjem daljnje kontroverze.
U pozadini reforme leži debata o spornom glifosatu koja je uzdrmala Komisiju otkada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2015. godine izjavila kako je aktivni sastojak u Bayerovom herbicidu Roundup vjerojatno kancerogen za ljude.
EFSA je tada zaključila suprotno u svojoj procjeni glifosata zaključivši da je malo vjerojatno da navedena kemikalija izazove rak. To je izazvalo bijes u Europi, koji se samo pojačao kada su EU vlade dvije godine nakon dogovorile produženje odobrenja za glifosat na tržištu.
Mnogi kontrovezni stavovi tiču se same prirode EFSA-inog procesa procjene rizika, a kritičari tvrde kako se isti temelji na studijama koje finanancira industrija te koje nisu dostupne javnosti, a kamoli Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC).
Novi zakon bi trebao ugušiti kritike u korijenu jer, kako Vytenis Andriukaitis, povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane kaže: “Industrija sada dobro zna da nakon slučaja s glifosatom jednostavno se ne može nastaviti ponašati kao i prije toga jer se radi o povjerenju”.
Izvor: Politico, Vijeće EU-a