Trgovinski sporazum između SAD-a i Europske unije trebao bi stvoriti najveću svjetsku zonu slobodne trgovine koja će imati veliki utjecaj na život i promjenu standarda građana s obje strane Atlantika. Od samoga početka postoji opravdana sumnja i bojazan zbog netransparentnog vođenja pregovora, čemu ide u prilog i nejednako otežan pristup strogo povjerljivim dokumentima za razliku od američkih kolega.
Zastupnik Davor Škrlec dobio je dozvolu pristupa sigurnoj sobi u Bruxellesu u kojoj su pohranjeni pregovarački dokumenti Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP) između SAD-a i Europske unije. Zastupnik ORaH-a odmah je zatražio 20 sati čitanja tajnih dokumenata kako bi dobio bolji uvid u pregovarački proces. U nadolazećim tjednima posvetit će se stoga upravo ovoj problematici te prema potrebi produžiti svoj boravak u tajnoj sobi.
“Ulazak u sobu može se usporediti s bankom kada ulaziš u prostoriju u koju ti donose tajni sadržaj iz trezora ili jedini primjerak stare knjige u vatikanskoj knjižnici ili rijetke dijamante u radionicama u Amsterdamu. Jedino mi je žao što nisam završio tečaj brzog čitanja. U sobi prestaje svako uzbuđenje osim osjećaja sličnog na ispitu kada znaš da vrijeme curi, a ti još nisi riješio niti pola zadataka. Na svu sreću, ovdje se ne pada na ispitu, ali si na kraju psihički iscrpljen zbog maksimalne koncentracije na sadržaj koji se čita. Ti dokumenti na tisuće stranica odredit će budućnost više od 500 milijuna građana.“ – komentirao je Škrlec svoj boravak u tajnoj sobi.
U veljači je završen osmi krug pregovora između SAD-a i Europske unije u kojem se raspravljalo o zajedničkom regulatornom tijelu za usuglašavanje svih standarda, zakonskih procedura, carina i tarifa. Zastupnik Škrlec već je u nekoliko navrata javno govorio i pozivao na veću transparentnost cijelog procesa te smatra kako treba ići korak po korak i rješavati prvo ono što ne utječe na legislativu oba partnera u sporazumu.
“Fokusirat ću se prvo na opća izvješća o rezultatima svakog od pojedinačnih osam krugova pregovora koji su do danas održani te ustanoviti koja su sporna područja u pregovorima. Nakon toga ću zatražiti na čitanje detaljniju dokumentaciju upravo za ta područja te ona koja se odnose na hranu, okoliš, energiju, transport, kemijske i farmaceutske proizvode, intelektualna prava, javnu nabavu te naravno vrlo osjetljiva područja regulatornih pitanja i ISDS mehanizma.”
Zastupnik Škrlec smatra kako je Europska komisija počela više raditi u interesu Europske unije, a ne držati sve toliko skrivenim.
“Bitno je da u konačnici sam sporazum ide isključivo u korist građana, a ne korporacijskih interesa. Potrebno je stoga održati već postojeće standarde koji su propisani u Europskoj uniji. Kemijska sredstva poput pesticida niža su u SAD-u nego u EU, pa tako voće i povrće može imati veću koncentraciju kemikalija. Ista stvar je i s lijekovima i kozmetikom. Nadalje, potrebno je regulirati i druge razlike jer, primjerice, u SAD-u se ne cijeni toliko geografsko podrijetlo hrane kao u Europi.” – kaže Škrlec.
Kao zastupniku koji dolazi iz redova Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu, jedan od posebnih interesa zastupnika Škrleca je i kontrola GMO sjemena.
“GMO sjeme dopušteno je u SAD-u, a ovaj sporazum njegova je putovnica za Europu. Ne smijemo dozvoliti da američke kompanije u Europi mogu vršiti autorizaciju GMO sjemena. Tada bismo dobili europsku proizvodnju američkog GMO-a na tlu Europske unije koji na taj način može legalno ući prehrambeni ciklus građana EU-a.” – naglasio je Škrlec.