- Popis oporezivih usluga: zastupnici su dodali pružanje sadržaja putem digitalnih sučelja
- Minimalni prag za oporezivanje prihoda unutar EU-a smanjio se na 40 milijuna eura
- Mišljenja Europskog parlamenta usvojena su velikom većinom prije poteza Vijeća EU-a
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predloženo je proširivanje opsega direktiva vezanih za oporezivanje digitalnih tvrtki koje djeluju u EU-u.
Europski parlament usvojio je velikom većinom glasova svoja dva mišljenja o prijedlozima direktiva Vijeća o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti i poreza na digitalne usluge (DST).
Ponuda digitalnog sadržaja dodana je na popis oporezivih usluga
Zastupnici u Europskom parlamentu dodali su na popis usluga koji se smatraju oporezivim prema kriteriju visine prihoda, pružanje “sadržaja na digitalnom sučelju kao što su video sadržaji, audio sadržaji, igre ili tekst koji je napisan pomoću digitalnog sučelja”, bez obzira je li sadržaj u vlasništvu poslovnog subjekta ili je stekao prava na distribuciju. Na taj način se mogu oporezivati on-line platforme za prodaju digitalnih sadržaja, kao što je Netflix.
Donji prag koji ulazi u kriterije oporezivanja prema visini prihoda u EU-u
Zastupnici u Europskom parlamentu složili su se oko smanjivanja minimalnog praga iznad kojeg se prihodi tvrtke mogu oporezivati. Pravila bi se primjenjivala na sve subjekte koji bi ostvarili prihode unutar EU-a od preko 40.000.000 eura tijekom relevantne financijske godine. Europska komisija predložila je da prag bude 50 000 000 eura.
Porez na digitalne usluge je samo privremeno rješenje
Zastupnici u Europskom parlamentu naglasili su da je DST privremena mjera. Usvajanje pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti, pravila o zajedničkoj konsolidiranoj korporativnoj osnovici poreza ili slična pravila treba postići na razini OECD-a ili na razini UN-a što bi predstavljalo trajna rješenja.
Rezultati glasovanja
Izvješće o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga usvojeno je s 451 glasom za, 69 protiv i 64 suzdržana.
Izvješće o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti usvojeno je s 439 glasova za, 58 protiv i 81 suzdržani.
Sljedeći koraci
Parlament ima savjetodavnu ulogu kada je riječ o poreznim zakonima, (čl. 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije – UFEU). Stoga je odluka o konačnom sadržaju pravila na Vijeću EU-a i ona mora biti jednoglasna. Parlament traži odobrenje prije isteka trenutnog saziva u travnju 2019. godine.
Pozadina
U srpnju 2013. godine, ministri iz država članica složili su se oko potrebe uspostavljanja zajedničke porezne osnovice za korporacije. Europska komisija tada je podijelila svoj prethodni prijedlog iz 2011. godine u dvije direktive: direktivu kojom se uspostavlja zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCTB) i direktiva o zajedničkoj konsolidiranoj korporativnoj poreznoj osnovici (CCCTB). Oba nacrta direktiva bila su podnesena još u listopadu 2016. godine i još uvijek čekaju suglasnost Vijeća EU-a. Europski parlament je u svojim rezolucijama dao snažnu podršku ovoj velikoj reformi oporezivanja korporacija, te je uveo pojam “digitalne prisutnosti” koji će državama članicama omogućiti oporezivanje digitalnih tvrtki.
U ožujku 2018. godine Europska komisija predstavila je dva različita zakonska prijedloga za pravednije oporezivanje digitalnih aktivnosti u EU-u. Prvi prijedlog – korporativno oporezivanje znatne digitalne prisutnosti – predstavljen kao preferirano rješenje, ima za cilj reformirati porezna pravila za korporacije na način da su prihodi registrirani i da se oporezuju tamo gdje tvrtke komuniciraju s korisnicima putem digitalnih kanala. Drugi prijedlog – porez na digitalne usluge – predstavlja privremeni porez koji pokriva glavne digitalne aktivnosti na koje se trenutno ne obračunava porez u EU-u.
Izvor: Europski parlament