“Nažalost, Hrvatska spada u države članice EU-a čiji Operativni program za pomorstvo i ribarstvo još uvijek nije prihvaćen, upozorili su nas danas predstavnici Komisije na sastanku Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja“, poručuje zastupnik Davor Škrlec.
Kao član Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec (ORaH) sudjelovao je na konferenciji na kojoj je prisustvovao povjerenik za zaštitu okoliša, pomorska pitanja i ribarstvo Karmenu Vella. Glavna tema konferencije je bila kako osnažiti pomorsku politiku Europske unije i omogućiti razvoj plave ekonomije.
“Iz Europske komisije su nas danas upozorili da se apelira na državna tijela kako bi se što prije počeli koristiti EU fondovi koji su nam na raspolaganju. Hrvatska kasni u potpisivanju Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, a time ugrožava održivi razvoj naših otoka i priobalnog područja. Kasnimo u tome da iskoristimo novac iz europskih fondova, zajedno sa sredstvima iz Europske investicijske banke i privatnim kapitalom za razvoj plave ekonomije koja je prvenstveno namijenjena razvoju lokalnih zajednica, zapošljavanju mladih i stvaranju novih usluga i proizvoda.” – kaže Škrlec.
Zastupnik ORaH-a slaže se s povjerenikom Vellom kako se okoliš i ekonomija moraju promatrati zajedno, pogotovo kada je u pitanju korištenje mora kao prirodnog resursa, što je i temelj plave ekonomije i održivog plavog rasta.
“Hrvatski Jadran je prirodni kapital kojega možemo iskoristiti za pametan i održivi razvoj otoka i priobalnog područja. Naša nafta se skriva u našem prirodnom kapitalu. Hrvatska može postati mala Norveška pametnim korištenjem europskih fondova i uz pomoć inovativnih tehnologija svoj prirodni kapital Jadranskog mora iskoristi za proizvodnju energije i hrane. Na raspolaganju su nam programi poput Obzora 2020. koje možemo iskoristiti upravo za razvoj ovih novih tehnologija u sinergiji sa strukturnim fondovima te Fondom za pomorstvo i ribarstvo.
Primjerice, uzgoj algi koje mogu poslužiti za proizvodnju goriva te ljudsku i životinjsku prehranu. Osim toga, postoje i primjeri kako jednom prostoru omogućiti multifunkcionalnu namjenu. Na plutajućim platformama, osim što su instalirani obnovljivi izvori energije – vjetroelektrana ili solarna elektrana, mogu se nalaziti i bazeni za uzgoj ribe. Osim što bi od toga profitirala domaća brodogradilišta, proizvedena energija isporučivala bi se na najbliži otok i imali bi proizvodnju hrane.“ – kaže Škrlec.