Iskustvo kampanje za EU izbore
Prvi izbori za Europski parlament u Hrvatskoj održani su u svibnju 2013. godine, neposredno prije nego što je Hrvatska postala članica Europske unije. Međutim, slabi interes građana za te izbore posljedica je loše informiranosti građana o ulozi i važnosti Europskog parlamenta te je svega 21% građana s pravom glasa iskoristilo svoje biračko pravo. Politička scena Hrvatske se u razdoblju od godinu dana poslije prvih izbora za Europski parlament drastično promijenila. U jesen 2013. godine osnovana je stranka ORaH – Održivi razvoj Hrvatske, pod vodstvom Mirele Holy, zastupnice u Hrvatskom Saboru i bivše ministrice zaštite okoliša. Stranka se građanima predstavila kao politička opcija progresivnog stava i načina razmišljanja, kao stranka koja se zalaže za održivi razvoj zemlje. Osobna politička vjerodostojnost predsjednice stranke je bio izvrstan početni politički kapital koji su prepoznali i građani. To su pokazala i istraživanja popularnosti političkih stranaka odmah od samog početka djelovanja ORaH-a. Tijekom kampanje nastojali smo informirati što više građana Hrvatske o važnosti izlaska na izbore, o važnosti Europskog parlamenta u procesu donošenja odluka u Europskoj uniji te utjecaju tih odluka na svakodnevni život građana u Hrvatskoj. Sadržaj kampanje bio je usmjeren na direktnu komunikaciju s građanima. Održane su javne tribine predstavljanjem zajedničkih politika EU-a, ali prilagođene problemima lokalne i regionalne zajednice kako bi građani što bolje razumjeli same politike i njihov utjecaj na svakodnevni život. Pritom su se kao primjer koristila dobra iskustva zemalja članica EU-a iz brošure “Green Jobs” EGP-a te se promovirao Green New Deal kao način održivog gospodarskog rasta i rješenje za tešku ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. Pokretna izložba je jednostavnim primjerima pomoću panela sa slikama i tekstom nastojala građanima na javnim mjestima, poput gradskih trgova, približiti pojmove zelene ekonomije, zelenih poslova, zaštite okoliša i ljudskih prava. To je bio za Hrvatsku, a pretpostavljam i za EU, inovativan način vođenja pozitivno orijentirane kampanje. Kampanja je bila pozitivno usmjerena predstavljanjem alternativnih rješenja temeljenih na održivom razvoju, a ne negativnim stavom prema političkim protivnicima. Takav način kampanje bio je dobro prihvaćen od građana pa je za jesen i zimu 2014./2015. planiran ponovni obilazak izložbe po svim važnijim gradovima u Hrvatskoj. Smatramo da će se na takav neformalan način građani najbolje upoznati s konceptom održivog razvoja, političkim, gospodarskim i socijalnim programom stranke.
Popularnost ORaH-a je iz mjeseca u mjesec eksponencijalno rasla od osnivanja te je uoči izbora za Europski parlament popularnost prema anketama bila 12%. Najbolja potvrda popularnosti bio je konačni rezultat izbora od 9,42%. Taj postotak je osigurao ORaH-u jedno zastupničko mjesto u Europskom parlamentu, a uspjeh na izborima je zapravo još veći ako se uzme u obzir da je ORaH na izbore izašao samostalno, dok su sva ostala zastupnička mjesta pripala dvjema velikim koalicijskim listama.
Prvi dani u Europskom parlamentu
Od samih početaka stranke uspostavljena je dobra komunikacija s Europskom zelenom strankom (European Green Party) te je bilo logično da će u slučaju osvajanja zastupničkog mandata ORaH-ov zastupnik biti član kluba zastupnika Zelenih/ESS-a. Početkom lipnja, tijekom prvih radnih dana u Parlamentu, ugodno me je iznenadio način na koji su me prihvatili u klubu zastupnika Zelenih/ESS-a. Glas o uspjehu ORaH-a na izborima došao je i do Bruxellesa. Iskreno oduševljenje Zelenih o ulasku četiri zastupnika iz istočnih i južnih država članica EU-a te prijateljski savjeti kolega i kolegica su mi pomogli da uspješno prebrodim to početno razdoblje u kojem se za mene, kao novog zastupnika, slijevala ogromna količina informacija.
Rad u odborima EU parlamenta
Moje djelovanje u Europskom parlamentu je nastavak djelovanja u programskim područjima koja su od primarnog interesa za ORaH i za koja smatramo da mogu pozitivno utjecati na razvoj gospodarstva u Hrvatskoj. Uobičajeno je uvjerenje u Hrvatskoj da je koncept održivog razvoja samo drugi naziv za ekologiju koja je usmjerena protiv razvoja gospodarstva te je odabir odbora u kojima sam član trebao opovrgnuti ta uvjerenja. U Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane fokus mojeg djelovanja će biti usmjeren na cirkularnu ekonomiju kao novi ekonomski model koji se nastavlja na politiku efikasnog gospodarenja resursima. Osim osnovnih sirovina iz kojih industrija EU-a proizvodi uređaje i opremu, visoke tehnologije se također uvoze u vrlo visokom postotku. Zato je važno razviti učinkovit sustav sakupljanja i recikliranja kako bi se smanjila ovisnost o uvozu sirovina. Učinkoviti sustav gospodarenja otpadom treba do 2030. uvesti visoki postotak recikliranja materijala te uvođenjem “zero waste” tehnologija u potpunosti ukinuti deponiranje otpada. Napredak treba ostvariti i u području termičke obrade otpada. Umjesto termičke obrade spaljivanjem otpada, trebaju se preferirati nove tehnologije koje ne proizvode emisiju štetnih plinova u okolišu te omogućavaju proizvodnju sintetičkih goriva.
Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost su važni dijelovi cirkularne ekonomije. Smanjivanje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje posljedica klimatskih promjena je imperativ djelovanja koje mora odmah započeti na globalnoj razini te ga Europska unija treba predvoditi, kako u političkim i društvenim inicijativama, tako i u tehnološkom području eko-inovacijama. Europska unija trenutačno uvozi više od 50% svojih potreba za energijom. Statistički gledano, svaki građanin Unije dnevno troši 2€ za uvoz energije. Uvozom energije, pogotovo fosilnih goriva, financiraju se gospodarstva država izvan Unije, države koje često ne poštuju temeljna ljudska prava i izložene su većim geopolitičkim rizicima. Sigurnost opskrbe energijom važna je za stabilnost Europske unije i oslanjanje na proizvodnju energije iz vlastitih obnovljivih izvora energije. Isto tako, poticanje smanjenja potrošnje energije mjerama energetske učinkovitosti dugoročno doprinosi smanjenju ovisnosti o uvozu energije. Sustav trgovanja emisijama (ETS) ima ključnu ulogu u provedbi politike borbe protiv klimatskih promjena. Financijska sredstva prikupljena kroz sustav trebaju se kroz eko-inovacije vratiti u gospodarstvo i ostale sektore koji doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova. Važno je naglasiti da cirkularna ekonomija kao glavni pokretač promjena, isto kao i obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, doprinose direktnom i indirektnom zapošljavanju na lokalnoj razini. Klimatsko-energetski paket za 2030. godinu smatram izuzetno važnim za gospodarstvo cijele Unije i zalagat ću se za više i obvezujuće ciljeve iz obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost – ne samo na razini EU, nego i pojedinačno za svaku zemlju članicu.
Sigurnost hrane u smislu zaštite autohtonih vrsta, zabrane GMO-a i proizvodnja zdrave hrane mi je vrlo važna za održivi razvoj poljoprivrede. Hrvatska je veliki uvoznik hrane, usprkos činjenici da su velike površine poljoprivrednog zemljišta neiskorištene. Istovremeno, mali seoski proizvođači su pod stalnom prijetnjom promjene dosadašnjeg načina provođenog u poljoprivredi, odnosno njegovom zamjenom intenzivnim oblicima poljoprivrede. Zato se zalažem za zaštitu potrošača kako bi imali kvalitetnu informaciju o porijeklu i sadržaju prehrambenog artikla. Posebno je važno kod djece i mladih ljudi stvoriti naviku zdrave prehrane, a to je moguće samo na način koji promovira održivi način proizvodnje hrane.
U posljednjih dvadeset godina Hrvatska je isključivo investirala u mrežu autocesta te je zapostavljen željeznički prijevoz čiju elektrifikaciju, razvoj i promociju pogotovo želim podržati tijekom svog mandata kao zamjenski član Odbora za transport i turizam. Održivi transport i mobilnost u gradovima te primjena alternativnih goriva u transportu, poput električne energije, su jedni od mogućih pokretača gospodarstva u smjeru održivog razvoja i smanjenja stakleničkih plinova, što nam je jedan od zajedničkih prioriteta i ciljeva u EU. Hrvatska je turistička zemlja, ali također zemlja u kojoj je potpuno nepoznat pojam održivog turizma. Tijekom ljetne i zimske sezone Hrvatska bilježi velike migracije domaćih i stranih gostiju koji uglavnom biraju osobne automobile kao sredstvo prijevoza. Elektrifikacijom željeznice može se ponuditi alternativni prijevoz automobila na dulje relacije postižući dvostruki efekt – smanjenje emisija iz prometa i povećanje sigurnosti cestovnog prometa jer se smanjuju rizici nesreća uzrokovani umorom vozača. Istovremeno, promotivnim akcijama treba poticati turiste da za dolazak u Hrvatsku koriste prijevozna sredstva poput željeznice i brodova, a na destinaciji im omogućiti povoljan najam hibridnih i električnih vozila i bicikala, vodeći računa o njihovu zadovoljstvu za vrijeme godišnjih odmora.
Nacionalna i regionalna aktivnost
Bolje iskorištavanje fondova Europske unije za održivi razvoj regija bit će mi glavna aktivnost u Odboru za regionalni razvoj. Pretpostavljajući da bi svima to trebao biti cilj, težit ću k tome da se primjeri dobre prakse iz uspješnih članica EU preslikavaju na one koje su manje uspješne. Takvim kontinuiranim radom, Europska unija ima veću šansu za ujednačenu razvijenost svojih regija u 2050. godini vodeći se potencijalima gospodarskih resursa s kojima svaka od njih raspolaže raspolaže te njihovim socijalno-kulturnim obilježjima.
Kako bi zelena politička opcija postala zastupljenija i utjecajnija u političkom životu članica EU-a iz dijela istočne i južne Europe, zalagat ću se zajedno s ostalim kolegama iz 8. legislature Europskog parlamenta za bolje informiranje građana o konceptu održivog razvoja, cirkularnoj ekonomiji, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti kao pokretačima razvoja gospodarstva i smanjenja nezaposlenosti. Mjerljivi cilj svih tih aktivnosti trebao bi biti veći broj zastupnika Zelenih u sljedećoj legislaturi, posebno iz članica jugoistočno-europske regije. Sigurnost opskrbe energijom dobiva sve veću važnost u geopolitičkom smislu. Zbog toga ću se u kontekstu Europske energetske unije zalagati protiv gradnje novih termoelektrana na ugljen i poticati zatvaranje postojećih termoelektrana na ugljen u regiji. Regija je bogata obnovljivim izvorima energije i potrebna je bolja regionalna suradnja kako bi se ti potencijali što bolje iskoristili uz zadovoljavanje uvjeta sigurnosti opskrbe energijom.
Davor Škrlec
Zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu, Klub zastupnika Zelenih/ESS-a
Izvor teksta: Publikacija Class of 2014: New Green Voices in the European Parliament (The Green European Foundation – GEF, str. 37-40)